BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Završetak izbora za Evropski parlament - početak velike borbe za budućnost Evrope

Završetak izbora za Evropski parlament - početak velike borbe za budućnost Evrope
28.05.2019. god.


Izbori za Evropski parlament. Njih su svi čekali, ali su ih se istovremeno ibojali. Izazovi poslednjih godina sa kojima se Evropska unija suočavala, a sa kojima se vladajuće snage iskreno nisu nosile, zapretile su zajednici ozbiljnim političkim promenama koje sada počinju.

Kao što je već poznato, lider je bila Evropska narodna stranka, koja je, prema najnovijim podacima, dobila 182 mesta u parlamentu. Na drugom mestu je Progresivni savez socijalista i demokrata, koji će biti zastupljen sa 147 poslanika. Savez liberala i demokrata za Evropu dobija 109 mesta u Evropskom parlamentu. Zeleni - 62 mesta, evropski konzervativci i reformisti - 59, nacionalistička partija „Evropa nacija i sloboda“ - 58, desničarski konzervativci iz Evrope za slobodu i demokratiju - 54, Evropska ujedinjena levica/Zeleni Sever - 38.

Uz sve to, nemoguće je ne primietiti uspeh desničarskog "Nacionalnog udruženja" Marine Le Pen u Francuskoj, koji je bio ispred stranke predsednika zemlje "Napred, Republika". Lider političke formacije, kao što je poznato, podržava partnerstvo sa Rusijom, pa čak i priznavanje Krima kao ruskog.

U Nemačkoj, iako je vođa saveza HDS/HSS održao vođstvo, on je ozbiljno pao u odnosu na prošle izbore. Ali veliko dostignuće se može smatrati uspeh „Zelenih“, koji su bili na drugom mestu, pošto su skoro udvostručili rejting od 2014. godine. Povećan je broj pristalica i desničarske populističke „Alternativa za Nemačku“, koja je na trećem mestu.

U Italiji je trijumfovao potpredsednik Mateo Salvini, kojeg mnogi nazivaju "Putinovim prijateljem", i njegova partija Liga. 

Kao što se očekivalo, u Mađarskoj je pobedila FIDES - stranka premijera Viktora Orbana, poznata po svojim antievropskim izjavama i kritikama briselske migracione politike.

U Poljskoj su na prvom mestu bili desničarski konzervativci iz stranke „Zakon i pravda“, koji nisu dozvoljavali stranci „Evropska koalicija ”, koja je stvorena posebno kao protivteža evroskepticima u Varšavi, da pobedi.

Ova statistika je bila neophodne za opšte razumevanje raspodele snaga u evropskoj političkoj areni. A sada dolazimo do suštine trenutne situacije, koja se pokazala mnogo zanimljivijom nego što se može zamisliti. Mnogi su se bojali da desničarske stranke i evroskeptici mogu preuzeti kontrolu nad Evropskim parlamentom. Naravno, njima jednostavno nije bilo dozvoljeno da to urade, jer bi cena bila više previsoka.

Nakon izbora postaje jasno da je Evropska unija u prelaznoj fazi, kada je doba konzervativne i socijalističke dominacije, koja je kontrolisala Evropski parlament od njenog osnivanja, zapravo skoro završeno. To im je omogućilo da usmere panevropsku politiku u potrebnom smeru, čak i uprkos stavu pojedinih zemalja. Sada ne mogu da dominiraju bez saveza sa drugim frakcijama. Potencijalni kandidati su Zeleni ili liberali, čiji uspeh pokazuje da pitanja životne sredine i tema ličnih sloboda sve više uznemiruju Evropljane.

U isto vreme, kako se i očekivalo, desničarske snage i evroskeptici ojačali su svoje pozicije. Da, oni nisu dobili većinu da bi uspeli da ispune svoja obećanja o promeni političkog kursa Evropske unije, ali njihov uspeh ne treba potcenjivati. Možemo sa sigurnošću reći da nisu izgubili rat. Sve je tek na početku i više neće biti mira za birokrate u Briselu. 

Evropski parlament je podeljen i ovaj faktor podrazumeva velike promene u srednjoročnom periodu. Jednostavno rečeno, velika i verovatno dugotrajna unutrašnja konfrontacija počinje u EU. U idealnom slučaju, političari treba da postignu neku vrstu ravnoteže, što je teško provesti, s obzirom na to koliko su ideje stranaka koje su prosleđene Evropskom parlamentu drugačije.

Spoljna politika Evropske unije za ovaj period biće u fazi zamrzavanja. Jednostavno, neće biti snaga za to, tako da nema potrebe čekati na fundamentalne promene. Istina, sa sigurnošću se može reći da će spoljnopolitički trendovi postati oružje u borbi za evropsku dominaciju. 

Radi se o dva ključna vektora. 

Prvi je partnerstvo sa Rusijom, čija će obnova biti još aktivnije promovisana, jer su pristalice ovog kursa uspele da se značajno istaknu na izborima. Antiruske sankcije bile su neuspeh i nema boljeg dokaza od rezultata izbornog procesa. Pobeda Salvinija u Italiji i Le Pen u Francuskoj omogućava stvaranje koalicije u evropskoj političkoj areni koja će promovisati ideju ukidanja ograničenja i približavanja Moskvi.

Drugi je partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je već potamnelo zbog pritiska iz Vašingtona tokom predsedavanja Donalda Trampa. Nove snage dolaze na vlast u Evropi, za koje su nacionalne ideje najbitnije kao, uostalom, i u SAD. Ova dva identična pola su nespojiva, i ako uzmemo u obzir da su Amerikanci zaglibljeni u unutrašnjoj političkoj borbi, transatlantsko partnerstvo može biti obeleženo ozbiljnom krizom.

Autor: Kejt Matberg, mediapart.fr



  • Izvor
  • foto: blogs.mediapart.fr/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


4. aprila se navršava 75 godina od osnivanja Severnoatlantskog saveza – NATO. Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev govorio je za aif.ru o ulozi ovog saveza u svetskoj politici...

Ako pogledamo prve članove Povelje UN i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, videćemo da su zapadne vlade od njih potpuno odstupile.


Čak i pre objavljivanja bilo kakvih rezultata istrage, zapadni mediji su počeli da izveštavaju da je teroristička organizacija Islamska Država (ISIL) odgovorna za masovno ubistvo. Zvanični predstavnici Bele kuće...

Vašington vodi proksi rat u pokušaju da nanese „strateški poraz“ Moskvi i potreban je oštriji odgovor na to


Bratstvo: U susret crnom datumu – 24. martu, kada će se civilizovani svet osvrnuti na zločin kolektivnog Zapada nad srbskim življem na Balkanu – BRATSTVO korača gledajući i u...


Ostale novosti iz rubrike »